|
|
Planica, 2007.leta
Roč, 2007.leta
Rupa, 2007.leta (autocross)
Buzet, 2007. leta (autocross)
Vodice, 2007. leta (Sv.Martin)
Fiorin
Bohinj, 2007.leta
Bled, 2007. leta
Planica, 2008.leta
Gračišće, 2008. leta
Oliver Afrić - MJESNI ODBOR
Edvard Radan - PUSNI ODBOR
Vlč. Ante Zovko - ŽUPNIK
| < | prosinac, 2008 | |||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | 31 | ||||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
by Jagermeister
Važne stvari za Brgud i Brgujce by Željka
Za se prigovore, pohvale, predloge ili bilo ča drugo ča van rabi, javite se na: zeljka17brgud@hotmail.com
Sada ste ovde:
Naša crikva i del sela
Del Brguda-slikano ziz aviona
Del Brguda - slikano ziz turma
Brgud va snigi, ča ni lipo?!
Opet snig
Malo proljeća
Ono po čin smo najpoznatiji - BRGUJSKI KAPUZ
Stara brgujska kartulina
Stari brgujski oltar
Mozart kugle iz Salzburga, pjenušac iz francuske pokrajine Champagne i grčki feta sir – neki su među europskim gastronomskim brandovima, a na toj bi se listi uskoro mogao naći i brgujski kapuz.
Ovaj se izvorni domaći proizvod od ostalih vrsta kupusa razlikuje svojim prepoznatljivim izgledom – velikim tvrdim glavicama I crvenom bojom, ali i procedurom sađenja I konzerviranja.
– Taj naš kapuz je otporan na bolesti I štetnike, tako da ga se ne šprica, a njiva se gnoji samo ziz stajskin gnojen, pa moremo reć da je stvarno “ekološki”. Sije se va josipovskoj šetemani (sredinom ožujka), na otprtoj njivi, a onda se presajiva ručno ziz prližon (poseban alat za presađivanje kupusa), od Ivanje do Petrove (kraj lipnja), kada se čeka veliki daž – biju naši nonići rekli – kapužnjar. Kapuz se je kiselil i još se vavik kiseli na stari način, va velikin drvenin čabri. Na dno se staviju glavice ke se posipaju ziz krupnu sol, na glavice se stavlja naribani kapuz i dobro se napešta, i tako do vrha. Se to se dela va pravoj brgujskoj konobi, kadi se i čuva priko zime – objasnila je Željka Brentin, članica skupine mladih stanovnika Brguda koji su prije nekoliko godina pokrenuli zanimljivu inicijativu.
Kako bi revalorizirali ovaj tradicionalni prehrambeni proizvod, oni za vrijeme lokalne proslave “Kuzmove” organiziraju “Kapuzijadu” koja je ove godine doživjela svoje treće izdanje. Uz tradicionalnu
gastronomsku ponudu, poput kupusa s palentom “konpiricun”, kobasicama ili suhim mesom, jote te kupusa na salatu i na padelu, ova je manifestacija oživjela i narodne stihove
“Prišal je h Matujan voz kapuza, voz kapuza brgujskega…”. Naime, prema starom običaju, za proslavu su se svi težaci iz svojih “leha I lešica” skupljali u zajedničku povorku – voz – koja je od vrha sela kretala prema njegovu centru, i u kojoj su prezentirali rezultate svog mukotrpnog cjelogodišnjeg rada. Njima bi opskrbljivali cijelo matuljsko područje, a o tome koliko su im se Matuljci radovali, svjedoče i citirani stihovi.
Ne uspijeva nigdje drugdje
Uz mlade Brgujce, na održavanju tradicije rade i oni nešto stariji. Zdenko Afrić, vlasnik oštarije “Veseljak”, jedan je od rijetkih preostalih uzgajivača brgujskog kapuza. Posao je, kaže, težak i zahtjevan, pa se sve manje ljudi želi njime baviti. – Posadio sam oko 1.200 sadnica ove godine, ali ostat će mi samo oko 150 kilograma kapuza, jer su mi tuča i nevrijeme praktički desetkovali urod. Čak i onaj kupus koji nije direktno uništen, slabije je rodio, pa glavice umjesto dva kilograma imaju kilogram do kilogram i pol – požalio se Afrić, ekspert po pitanjima sadnje i obrađivanja izvornog brgujskog kupusa. – Čujte, nije to jednostavan posao, treba puno toga znati. Sitnice su te koje određuju kvalitetu i uspjeh uroda. Brgujski je kapuz poseban zbog svog podneblja. On ne uspijeva nigdje drugdje. Čak i ako se premjesti iz lešice u vrt, on propada. Stvar je da u lešicama preko noći kondenzira vlaga, koju kupus treba, i to taman u dovoljnim količinama. To se ne može postići umjetnim zalijevanjem, jer od previše vode kupus istruli – kaže Afrić, i objašnjava koliko je procedura uključeno samo u dobivanje sjemena. – Kad se kapuz pobira, desetak glavica treba iščupat skupa s korijenom i ostaviti ih da se osuše. E, sad, tako sušeni kupus treba izdržat zimu, a da se ne pokvari, treba nekoliko mjeseci odstajati. Ja ga zato prekrijem piljevinom koja ga čuva. U ožujku taj kupus treba ponovo posaditi, i to zagrnut skroz do glavice. On će onda “potirat mladicu” i dobit ćemo sjeme – kazao je Afrić, uz napomenu da kapuz treba saditi “na široko” kako bi dobili velike i lijepo oblikovane
glavice.
Specifičan okus
Zahvaljujući povoljnom brgujskom podneblju i trudu koji Zdenko Afrić I njegovi kolege utroše u njegovo uzgajanje, crveni brgujski kapuz ima svoj jedinstven I prepoznatljiv okus.
– To je jedan specifičan okus, ljut, kao da ste papar stavili u njega. A što se recepata tiče, najbrže je uzeti kapuz iz bačve u kojoj se kiseli, hitit na malo masti ili ulja, dodati češnjaka i kratko popržiti... Uz to fantastično idu i domaće kobasice – otkriva Afrić tajne okusa i pripreme brgujskog kapuza. Osim mještana – mladeži i uzgajivača – koji se ponose svojim autohtonim gastronomskim unikatom, inicijativu za proglašavanje brgujskog kapuza brandom pokrenula je I Primorsko-goranska županija. Stvaranjem Proizvodno-trgovačke zadruge “Zeleno i plavo”, u koju su se ujednili pojedini proizvođači raznih autohtonih proizvoda s cjelokupnog županijskog područja, stvoren je okvir za zajedničku prezentaciju, promociju i brendiranje regionalnih proizvoda. Jedan od prvih značajnijih rezultata djelovanja udruge otvaranje je nekoliko trgovina ovim proizvodima, među kojima je i matuljska “Agroliburnia”. Njihov najznačajniji artikal upravo je brgujski kapuz, ali nude i puževe iz Rukavca, brokulu, cvjetaču i kelj, te domaće sorte jabuke i breskve. Osim kroz vlastitu trgovinu, “Agroliburnia” proizvode plasira I kroz mreže trgovačkih lanaca, omogućujući tako lokalnim sortama nacionalnu zastupljenost.
Kupusara na matuljskom području
Veliku ulogu u priči oko zadruge “Zeleno i plavo” odigrao je i Centar za brdskoplaninsku poljoprivredu PGŽ-a, čija je zadaća poticati i promicati gospodarstvo na tim područjima od posebnog značaja.
– Kupus s područja Brguda ukomponiran je u naš program zaštite autohtonih proizvoda, koji provodimo na lokalnoj razini u suradnji s Općinom Matulji, Agronomskim fakultetom u Zagrebu te Veleučilištem u Rijeci – kazao je v.d. ravnatelj Centra Dalibor Šoštarić. – Posadili smo pokusnu količinu da se vidi kvaliteta tog kupusa, odnosno čvrstoća glavica, koje smo na daljnja testiranja dostavili Agronomskom fakultetu, na kojem je voditeljica projekta prof. dr. Nadica Dobričević. Ona je zadužena i za izradu tehničko-tehnoloških uvjeta za kupusaru koja bi se trebala izgraditi na matuljskom području, i koja bi se bavila preradom kupusa koji uzgaja zadruga. Proizvodnju kontrolira dr. sc. Dean Ban s Instituta u Poreču, koje je pod nadležnošću Veleučilišta u Rijeci –
rekao je Šoštarić, te dodao kako sve projekte sufinanciraju PGŽ i Općina Matulji. – Konačni cilj je zaštita, proizvodnja I promocija brgujskog kupusa, koji će se zaštititi kao autohtoni proizvod, odnosno brand, na temelju uskog geografskog područja na kojem se uzgaja i svojih posebnih svojstava – zaključio je Šoštarić. Ideje o brandiranju i standardiziranju domaćih proizvoda, posebno brgujskog kapuza, dobivaju novu dimenziju u kontekstu skorog ulaska Hrvatske u Europsku uniju, jer samo adekvatno zaštićeni, registrirani i prezentirani autohtoni proizvodi mogu uspješno konkurirati na prezasićenom europskom tržištu.
"Prišal je h Matujan voz kapuza, voz kapuza brgujskega..."
Brgujci imaju svoj govor i svoje besede ke je teško navadit. Puno puti se Brgud i Brgujci spominju va novine. Obično to bude Novi list, ili Tramontana (a bilo je i drugih). Sakakovo javno spominjanje je dobro za Brgud, ali ne moremo više dopustit da naše besede pišu onako kako kemu odgovara. Saki novinar fine niku školu i fakultet, ali jena stvar mi ni jasna; ča su ti novinari spali na predavanja kad se je govorilo o upravnin govori ili ča drugo?! Očito su preskočili to. Aš ja san navadila da kad se nič piše va navodnike, da to onda mora bit točno ono ča je govornik rekal. A ne pisat nutri svoje besede kako kemu odgovara. Članak va novoj Tramontani je čista sramota za Brgujce. Promovira se Brgud i brgujski kapuz, a ustvari tribalo bi se zapitat kega se promovira. Je to Općina,neki osobno ili…? Va članki ki je napišen na 2 velike str.ni ni jene brgujske besede. Kada je ki Brgujac rekal da je brgujski kapuz „črjen i najboji“? Nikad niki! Brgujski kapuz je črljen i najbolji! Triba stat na kraj temu da niki smiron dela kontra nas, naših besed i naše tradicije.
Hvala sin ki javno spominju Brgud, ali neka drugi put ti članki budu stvarno napišeni onako kako mi govorimo. Ako rabi, saku besedu ćemo ponovit 5 puti i zapisat je.
I zapamtite – BRGUJSKI KAPUZ JE ČRLJEN!>
Petak, 26.9.2008.
* od 10 h na dalje marenda - FAŽOL
* 18.30. – predstava „DOBRO NAN PRIŠLI, PRIŠLIĆI“
(KASTAFSKI PUČKI TEATAR)
*ples uz grupu „BREVIS"
Subota, 27.9.2008.
* od 9.00. na dalje – nogometni turnir
* 16.30. – procesija i molitva na „CRIKVENIN DOLCI“
te koncelebrirana sv.Misa (predvodi fra Milan
Šokčević, bivši rektor bazilike Sv.Kuzme i
Damjana u Rimu)
* 18.30. – nastup folklornog društva „ŽEJANSKI
ZVONČARI“
* ples uz grupu „Lady luna“
* proglašenje pobjednika nogometnog turnira
Nedjelja, 28.9.2008.
* 11.00 – svečana pjevana sv. Misa ( predvodi župnik vlč.
Ante Zovko, pjevaju združeni zborovi Brešca,
Brguda, Žejana i Muna)
* nakon mise druženje kod crkve
*16.30. – „3. BRGUJSKA KAPUZIJADA“
- sudjeluju: Mario Battifiaca, Krainer Quintett
(muzikanti ziz Istre), te Brgujski kapuzari
*ples uzgrupu „Lady luna“
Poklje leta, va Brgudi se gre nikako brže, dani brže pasivaju i se je više dela, aš nan se bliži dan naših velikih zaštitniki, Sv.Kuzme i Damjana. Nike od radnih akcij bile su i čišćenje okol novega cimitera i Crikven dolac. Hvala sin ki su pomogli.
I jena najava: jutri na 9 ur večer na Kanal Ri ( Gromača) najava Kuzmove. Ki more neka gljeda!
Poklje izleta naše župe va dolinu Gacke,
ali ovi put za malo mlaje, bil je organiziran još jedan izlet va Gorski kotar, točnije va jeno mićo mesto blizu Delnic – Polane. Sredu večer, 06.8. krenili smo va Polane, tamo smo se našli ziz domaćini kin moremo stvarno puno zahvalit. Taj večer bil je dosti miran, ćakula pol roštilja….Četrtak, 07.8. osvajali smo goranske vrhe. Skradski vrh, Zeleni vir i Vražji prolaz. Bili smo pravi osvajači! Petak, 08.8. imili smo još jedan cilj, a to je bil Petehovac. Sobotu, 09.8. bil je dan za pozdravit se ziz miron, friškin zrakon i pomalo se vrnit va naš Brgud. Kad smo se vraćali, posjetili smo još i Fužine i špilju Vrelo.
Vredan je bil ovaj izlet, tribal bi se više puti va leti ponovit. Nadajmo se da će drugi put bit veći odaziv. Hvala sin ki su nan na bilo kakov način omogućili ovaj izlet!
Va današnje vrime se više čujemo za nevrimena ka pasivaju cel svit. Ovi put, petak 08.8.'08. i naš Brgud bil je svjedok temu. Se ono za ča se mučimo celo leto, ča pazimo, zalivamo, se je rovinano. Grašica, ako se to more tako zvat se je potukla. Najhuje je pasal kapuz, kega nažalost ni niš ostalo. To nevrime roviniva se pred sobu. Kada će niki shvatit da smo za se to mi ljudi krivi?!
Puno tega se je dogodilo va našoj župi ovu šetemanu. Najprvo Telova i Pričest, a danas i posjet nadbiskupa mons.dr. Ivana Devčića ki je podelil sakramente sv.Potvrde 37 bermaniki župe Mune i naše župe.
20.4. biralo se je župno pastoralno vijeće, a danas su vijećniki i službeno dobili svoje mandate ke njin je predal mons.dr.Ivan Devčić. Poklje maše, na koj je nastupil i zbor "Kristov studenac", va župnoj kući ekonomsko i pastoralno vijeće naše župe imilo je druženje ziz nadbiskupon.
PASTORALNO VIJEĆE
*Po službi i predstavniki
-Župnik- vlč.Ante Zovko
-Željka Brentin
-Milena Hrvatin
-Vilim Jelačić
-Dušan Kinkela
-Davorka Perčić
-Ljiljana Radan
-Nedjeljko Slavić
-Robert Ujčić
*Po glasanji
-Vojko Jelačić
-Dajana Kalčić
-Božo Neral
-Neda Ovčarić
-Ljubomir Sanković
- Damjan Stipanić
- Vojka Stipanić
- Radenka Tenčić
- Simon Ujčić
-Neda Trdić
-Veronika Ujčić
-Nadja Višćević
*Po imenovanji
-Oliver Afrić
-Mato Jandrić
-Marino Radan
-Mauro Ružić
Va nike pasane tekste morete nać da piše kako Brgujce niš ne more frmat (daž,blato…). Nažalost, ovi put nas je daž frmal. Ne znači to da mi nismo imili volje ili želje za ča storit, da je se ovisilo o nan, procesija bi sigurno pasala kroz selo,ali ovi put je tako odlučil "Oni Gori".. Ma va pasane tekste isto tako morete nać da Brgujci drže do svoje užance i sega starega ča predstavlja naš Brgud i život naših starih. Nike od tih stvari su i roba za kućice, stare slike i se drugo ča rabi parićat , tako da je bilo bolje da se procesija odgodi, nego da se se to rovina. Žal nan je jako, puno ljudi se je parićivalo za to; i more se slobodno reć da je za Telovu Brgud najliplji i da ga ti dan čuda ljudi pride vidit. Valjda je tako moralo bit!
Bez obzira na daž, danas je 18 prvopričesniki prvi put dobilo Tijelo Kristovo. Bili su to prvopričesniki župe Mune i naše župe ki su se na maši predstavili ziz pjesmu "Krist na žalu" a podršku ziz flautu dala njin je Sara Kalčić.
Brgud i Brgujci imaju čuda tega za pokazat svitu. Jedan od tih Brgujci je i Daniel Bezjak – DADO. Dado vozi autocross trke, i moremo slobodno reć da mu je malo ki ravan. Voli to i da se od sebe da bi pobjedil za svoje navijače. Prvu trku ove sezone otprl je va Roči. Vozilo se je va nemoguće uvjete, daž, blato…Ali njega ni niš frmalo na puti do cilja. Va kvalifikacije i na treninge bil je saki put prvi. Dogodila mu se je jena mića nesrića kadi mu se je pokvaril menjač, njegovi mehaničari su to popravili i bil je parićan za dalje vozit. Va finali je prišal drugi, za ča su najviše krivi uvjeti. Ali ni nan to smetalo. Za nas će on vavik bit najbolji, bez obzira ki bude prišal na cilj. BRAVO DADO!
Ziz Dadoton su vavik i njegovi navijači, pa vidite malo slike! Još slik morete nać i na fotoalex
Čestitamo Matijašiću na prvin mesti!
Tako je i bilo! Harmonike v ruke, dobra volja va nami i ča više triba za feštu?! Krenili smo na 2 ure zapodne, a prvo Roča frmali smo se va Lupoglavi. Tamo storili feštu, popili ča i pomalo šli nazad va kurjeru i va Roč. Va Roči puno ljudi, harmonike na sakin kantuni... Lipo nan je bilo, nan je sagderi lipo ako smo si skupa. Evo, neću puno pisat, vidite slike. Samo još da se zahvalin našemu šuferu ki nas je trpil celo vrime.
Još jedan put su Brgujci dokazali da drže do svoje tradicije i onega ča su još naši nonoti i none počeli. Pred par let niki ljudi su tili zatrt našu brgujsku užancu, ma tu smo mi mladi ki držimo do tega, i tako smo se ovo leto složili si skupa da ćemo „prvomajsku noć“ vrnit va Vrh!
Tako je i bilo. Naši mladići par dan su se mučili okol parićivanja kresa i sega ča je rabilo za dobru feštu. Sredu uvečer, puni dobre volje, nakrcani ziz pijaču i sin ča je rabilo, krenili smo va naš brgujski Vrh. Niki hodeć, a oni malo „komodniji“ vozeć. Bez obzira na se probleme na ke smo naletili po puti, mi smo va Vrh arivali. Storili smo feštu kakovu znamo samo mi i malo po malo, prišlo je vrime da se važge kres. Lipo je bilo vidit kako kres gori, a još liplje naše mladiće ki su bili puni ponosa na to ča su storili.
Niku dobu h jutru, spustili smo se va selo ziz majen, obisili ga pol Šori i šli po seli zimat ono ča ljudi nisu spravili. Bilo je tu rožic, les, portuni… Vavik je bilo onih kin je to smetalo, pa tako i ovo leto, ma mi smo ponosni na to ča smo obnovili našu tradiciju i ni nas briga ča niki njurga. I budite sigurni, da doklje smo mi tu – ta tradicija se neće zatrt!
Pasal je i taj vikend! Susret hrvatske katoličke mladeži 2008.leta je poza nami, a ono ča je pred nami, to je sigurno jena duhovna zrelost, jena velika punina va našin srci . Nič ča je teško napisat, reć kroz besede. Mislin da me razumi oni ki je bil tamo. Nažalost, Brgujci se nisu baš iskazali va velikin broji, valjda ćeju to opravdat za 2 leta va Zadri.
Posjetili smo Mariju Bistricu, Ludbreg, Čakovec, Varaždin i župu ka nan je bila domaćin – Sveti Juraj u Trnju kadi su nas prijeli va svoju sredinu, va svoje kuće i društvo ziz otprtin srcen. Teško je reć da se nigdi osjećamo k'o doma, ali mislin da je to tamo stvarno takoi bilo. Lipo je znat da je va ovo današnje vrime još tako dobrih ljudi. Neću puno pisat, stvarno niman riječi za to opisat, moren samo napisan jeno veliko HVALA, a drugo će rešit Oni Gori!
Hvala našemu velečasnemu ki je se organiziral, našoj animatorici Martini, velečasnemu Darkotu, sin ki su nan na bilo kakov način omogućili da na najbolji mogući način zapamtimo taj susret, našemu šuferu Arsenu, i puno, puno hvala familijan ke su nas prijele va svoje dome. Šaljemo njin jedan veliki pozdrav ziz našega Brguda!
Kega zanima more vidit malo i stranicu naših domaćin. Sveti Juraj u Trnju
Va našoj župnoj crikvi 20.aprila 2008. na 6 ur večer održal se je dobrotvorni koncert gudačkega kvarteta Rucner. Cilj koncerta je bil zbudit brigu za vredne sakralne umjetnine ke propadaju po crikvah naših žup. Kvartet Rucner nastupil je va sastavi:
Sidonija Lebar, violina
Ana Paula Knapić-Franković, violina
Dragan Rucner, viola
Snježana Rucner, violončelo
Bila je ovo velika stvar za naš Brgud ali i za celi „Hrvatski Kras“. Nadamo se da će tega bit još. Publika je bila jako zadovoljna!
I sami znate da smotra vina bez Brgujci nebi bila prava, tako smo i ovo leto šli malo ziz one "druge" strane Učke. Zmočili smo se, oblatili, ma nismo se žalili, za pravu feštu more se čuda tega potrpit. A to je još jedan dokaz da Brgujce niš ne more frmat, ni daž, ni snig, ni niš!
Evo, da ne mislite da samo feštamo, mi držimo i do naših Vazmenih običaji. Tako je naš vlč.na Veliki četrtak ministranton „opral noge“ isto kod ča jih je i Isus opral apostolon. Na Veliki petak održali su se obredi, a na Veliku sobotu; blagoslov ognja, sviće, vode i hrane za Vazmeno jutro. Isto tako, sobotu je cel dan bil otprt Isusov grob na kin su stražarile mlade snage Brguda – naši ministranti. Tuliko od tega, pa pogljedajte malo slike! I još jedan put, sretan Vazam!
Drage Brgujke, Brgujci i si ljudi dobre volje ki čitate ovaj blog, prišlo je vrime Vazma, vrime kada se si parićivamo za naš najveći kršćanski blagdan. Ne triba puno tega pisat, saki neka se za Vazam parića onako kako to osjeća, kako misli da je najbolje. Želimo van da va svojoj familiji, okruženi ziz van dragin ljuden va miri dočekate Dan Isusovega uskrsnuća!
Matija i Željka
Evo, pust je finil, Vazam je pred vrata, a ono ča se je najviše čekalo od kada je finil pust - to je Planica! Mislin da nikemu ne triba posebno objašnjavat po ča se gre na Planicu!
Za feštu- Brgujci su vavik tu. Tako smo se i ovo leto dogovorili i organizirali kurjeru, muziku, pijaču, puno dobre volje... Sobotu, za one ki moru najveć zdržat počel je „Planica party“, početak fešte (ka nan nikad ni ne prestane) , bilo se je va Fiorini, Tini i kadi se je arivalo, a na 5 ujutro našli smo se na stanici. Niki se je komać stal, a niki je već bil „pod gason“. Kurjera je krenila, parićana za najveću feštu va Sloveniji. Kadi god smo se frmali, napravili smo feštu – onakovu kakovu samo mi moremo! A na Planici - odličan štimung, kantalo se je, plesalo, pilo, zafrkavalo... Nima se tu ča jako reć, prava fešta i to je to! Za nazad, kad smo se vrnjali va najliplju državu i najliplje mesto na ovin sviti, tribalo je ča i pojist, pak smo se frmali na večeri. A fešte ni tu ni falilo! I onda, mesto kadi smo ko doma – Fiorin! Zakantali smo, zaplesali, popili ča i pomalo se parićali za doma. Dug je bil ovi dan, ki bi se više puti va leti tribal ponovit. Neka je žal onemu ki ni bil!
Evo malo slik,a bit će još tega!
Drage Brgujke, Brgujci i si drugi ki čitaju ovaj blog, evo,malo obavijesti!
Sako drugo leto održava se "SUSRET HRVATSKE KATOLIČKE MLADEŽI". Ovo leto čast domaćina pripala je gradu Varaždinu i Varaždinskoj biskupiji. Gre se sobotu 26. i nedilju 27.aprila. Bilo bi lipo da se i Brgujci odazovu i da još jedan put pokažemo kuliko nas je. Se informacije najdite na
službenoj stranici. Zainteresirani neka se jave na blog ili velečasnemu!
„Prišal je h Matuljan voz kapuza, voz kapuza brgujskega…“ tako se je od vavik kantalo o kapuzi ki je prihajal na Matulje ziz Velikega Brguda.
Po čin je to brgujski kapuz zaslužil tako veliku čast?!
Brgujski kapuz je črljeni kapuz, trdih velikih glavic ki raste samo va velikih, dubokih brgujskih dolci. Sije se va Josipovskoj šetemani, na otprtoj njivi, a onda se presajiva ručno ziz prližon, od Ivanje do Petrove, kada se čeka veliki daž – biju naši nonići rekli – kapužnjar. Taj naš kapuz je otporan na bolesti i štetnike, tako da ga se ne šprica, a njiva se gnoji samo ziz stajskin gnojen, pa moremo reć da je stvarno «ekološki». Kapuz se je kiselil i još se vavik kiseli, na stari način – va velikin drvenin čabri. Na dno se staviju glavice ke se posipaju ziz krupnu sol, na glavice se stavlja naribani kapuz i dobro se napešta, i tako do vrha. Se to se dela va pravoj brgujskoj konobi, kadi se i čuva priko zime. A kada je kapuz kisel, najbolje se parićiva kisel ziz palentu kumpiricu, u joti, na padelu ziz suhin meson ili kobasicami i na salatu. To je bila težačka hrana, a i danas ju si rad vide na stoli.
Mi, mladi Brgujci smo se organizirali za spas tega našega kapuza. 2006. leta na dan Sv. Kuzme i Damjana, naših velikih zaštitniki, “napravili” smo “PRVU BRGUJSKU KAPUZIJADU” . Povorka je šla ziz muziku po celin seli do Tišljarovega saliža, kadi je bil održan celi program: ribanje, mašćenje i kiseljenje kapuza, ziz starin orudjen i ziz pravin vozon kapuza kakovega su vozili naši nonoti. Bila je degustacija, da ljudi provaju kako to Brgujci delaju i kakov je to naš kapuz. Leta 2007. bila je i “DRUGA BRGUJSKA KAPUZIJADA” na koj se je održalo i proglašenje najdeblje glavice kapuza. I matuljski načelnik, gosp. Bruno Frlan prišal je vidit ča to mi delamo ziz našin kapuzon. Nadamo se da ćemo ovu tradiciju držat još čuda, čuda let!
POLOŽAJ
Nalazi se va Općini Matulji (PGŽ)…..detaljnije 20-ak kilometri sjeverno od Rike. Drugi nas drže ko najmnogoljudnije selo (otprilike 470 stanovniki), gorinjskega kraja, Općine Matulji. Veliki Brgud su okružili Perka, Zvoneća, Zaluki, Brišca i Mali Brgud. Jedan mići zaseok Velikega Brguda su Velike Laze udaljen 2 kilometra od nas kadi je i naša željeznička stanica i cestarska kuća „Veli Brgud“. Okol Brguda su i „brda“ ka ga čuvaju, a to su : Lome (621m), Paredi(708m) i Zlamenje(?). Sam Brgud je na 304m nadmorske visine. Pol nas su zime relativno blage, a leta su fanj tepla. Obavija nas šumski ogrtač ki se većinon sastoji od bukve i hrasta tj. cera.
JEZIK
Skoro smo bliže Sloveniji nego Riki. Posljedica tega je da je va našin lipin čakavskin dijalekti zamišano fanj slovenskih besed. Za razliku od okolnih sel; mi smo ikavci. Va našin vokabulari ćete čut i slovenskih, ali i talijanskih besed.
NAZIVI
Saki del sela ima svoj naziv. Ti nazivi su : male drage, pisak, pod bubanj, kapelica, za crikvu, pod selo, brajda, ravnica, štambulija, dolčić, pelin, rebrina, krašišće, slavićov i petrov brig, podelka. I saka kuća ima svoje ime : požupićovi, špucanovi, maćetovi, petrovi, sirovičićovi, matešićovi, zvanetovi, brajdarovi, jujetovi, dolčinarovi………samo su niki od nazivi.
RAZVOJ
Kad Brgud već ima fanj stanovniki bilo bi škoda da nima fanj privatniki. Naši Brgujci i Brgujke van imaju klesarije, stolariju, mesnice, frizerske salone, građevinske iskope, butigu, elektro i vodoinstalacijske usluge, salon namještaja, auto-radione, ženski butik i druge firme i firmice.
Pol nas su se počeli gradit i stani. Prva 6-erostana zgrada je dofinjena, a sad je u izgradnji i druga…………..ma bit će tega još, bez obzira na to ča mi nismo baš zadovoljni ziz tin!!!
TRADICIJA
Sako leto za Telovu pol nas se kite tzv.kućice. Kroz selo se održava svečana procesija. Na taj dan se pričešćuju si prvopričesnici ziz okolnih sel.
Okolna sela i mi fanj držimo do naših zvončari. Si smo mi slični ma seglih vavik pride do „prepucavanja“; čigovi su zvončari liplji, čigovi imaju veći krug itd.
KAKO ZGLJEDA BRGUJSKI ZVONČAR?
- KLOBUK - borovina, rožice, črljeni fjok
- KOŽA - na repi črljena rožica
- KOŠULJA - karirana (črljena)
- BALDA -
- ZVONCI -
- BELE BRAGEŠE - skraja črljena crta
- ŠKORNJE - črne, va njih zavučene brageše
A TU SU I NAŠE MAČKARE!
KRUG BRGUJSKIH ZVONČARI!
Veli Brgud – Zaluki – Brišca – Puži – Mučići – Permani – Ružići – Poljane - Stara pošta - Mali Brgud – Veli Brgud
CRIKVE
„Župa Bezgriješnog Začeća Blažene Djevice Marije“ naziv je župe Velega Brguda. Pod našu župu spadaju okolna sela . Zato se pol nas obavllja prva pričest (na Telovu) i berma (sako 2. leto).
CRIKVA „BLAŽENE DJEVICE MARIJE"
CRIKVA „SV. NIKOLE" I CIMITER
KAPELICA
CRIKVEN DOLAC - STARI CIMITER
ŽUPNA (POPOVA) KUĆA
ZANIMLJIVOSTI
Pol sake ceste ka gre ća ziz Brguda nalazi se križ.
Stari naziv za Veli Brgud
* BERGUA
* BERGUD GRANDE
* BERGUT
* BERGUT GRANDE
* GROSS BERGUD
